OSTEOADVANCE 60 TABLETA NATURES AID

27.46KM

Preporučuje se:

  • u prevenciji osteoporoze (npr. ženama u postmenopauzi), kao dodatak terapiji osteoporoze;
  • osobama koje imaju smanjenu gustinu kostiju (osteopenija);
  • osobama koje su u riziku od preloma kosti, kao i nakon preloma kosti jer pomaže u zarastanju kostiju;
  • osobama koje koriste lijekove  koji smanjuju koštanu gustinu (npr. kortikosteroidi), starijim osobama;
  • osobama koje ne uzimaju dovoljno ovih vitamina i minerala hranom (vegani, restriktivne dijete) ili zbog smanjene apsorpcije kod oboljenja probavnog trakta.

Primjena: Dvije tablete dnevno uz obrok.

Opis

OSTEOADVANCE 60 TABLETA NATURES AID

Dodatak prehrani koji sadrži izbalansirane količine vitamina i minerala koji su neophodni za zdravlje kostiju.

Osteo Advance je namijenjen za nadoknadu kalcijuma, magnezijuma, cinka i vitmaina D3 i K2 u stanjima kada postoje povećane potrebe za njima ili kada se unose u dovoljnoj količini hranom.

U dvije tablete sadrži: Vitamin D3 10mcg (400IU), Vitamin K2 45mcg (MenaQ7), Kalcijum 800mg, Magnezijum 400mg i Cink 15mg.

Vitamin D

Vitamin D ima tri ključne uloge u zdravlju kostiju:

  • Pomaže kod apsorpcije kalcija iz hrane u crijevima
  • Osigurava pravilnu obnovu i mineralizaciju kostiju
  • Pomaže u održavanju mišića jakim i tako smanjuje rizik od pada

Vitamin D koji funkcioniše kao hormon je nerazdvojni partner kalcija u prevenciji i liječenju osteoporoze.

Ključna uloga vitamina D je regulacija apsorpcije kalcija u crijevima. Kod nedostatka vitamina D u crijevima se apsorbuje 10% kalcija iz hrane, dok se kod ljudi sa dovoljnim količinama vitamina D apsorbuje oko 30%.

Nadalje, vitamin D u bubrezima stimuliše reapsorpciju kalcija, dok je direktan uticaj na kosti veoma složen (vitamin D, u fiziološkim koncentracijama, osnažuje i razgradnju i izgradnju kostiju, pa je balans približno neutralan).

U slučaju nedostatka vitamina D dolazi do loše mineralizacije kostiju.

Sljedeća uloga vitamina D je dejstvo na mišiće. Receptori za aktivni metabolit vitamina D su identifikovani u skeletnim mišićima. Smatra se da postoji direktni efekat vitamina D na mišićnu snagu. Niski nivoi vitamina D povezani su sa miopatijom kod osteomalacije kao i sa mišićnom slabošću kod starijih i povećanim rizikom od padova i fraktura nastalih uslijed padova.

Vitamin D se unosi hranom ili sintetiše u organizmu i aktivira u koži po uticajem UV zraka (sunčanje). Zatim se hidroksiliše u jetri u 25(OH)D, a zatim ponovo u bubrezima u 1,25(OH)2D – aktivni oblik vitamina D – kalcitriol.

Kriterijum za procjenu stanja vitamina D u organizmu je koncentracija 25(OH)D u plazmi:

Manje od 20 ng/ml – hipovitaminoza,

30-60 ng/ml – poželjno,

Preko 100 ng/ml – hipervitaminoza.

Opšti zaključak je da se dodavanje kalcija i vitamina D preporučuje kod osoba kod kojih postoji povećani rizik od osteoporoze, kao i kod onih kod kojih je već došlo do razvoja osteoporoze. Može se smatrati das u povećanom riziku od fraktura izložene starije osobe, naročito žene iznad 65 godina starosti, kao i žene kod kojih je ranije postojao dokazani nedostatak kalcijuma i vitamina D.

Poseban oblik povećanog rizika imaju pacijenti koji su na terapiji glukokortikoidima, jer ovi lijekovi smanjuju intestinalnu apsorpciju i bubrežnu reapsorpciju kalcijuma, suprimiraju funkciju osteoblasta i formiranje nove kosti.

Nisak cijena prozivoda koji sadrže vitamin D i kalcij, u poređenju sa visokim troškovima koji prate tretman fraktura nastalih uslijed osteoporoze, opravdava široku primjenu kalcija i vitamina D.

Vitamin K2

Uloga vitamina K2 u održanju zdavlja kostiju, ali i krvnih sudova proučavana je tokom posljednje dvije decenije. Sada je poznato i dokazano da je vitamin K2 neophodan za pravilno iskorištavanje resorbovanog kalcijuma i njegovo potpuno ugrađivanje u kosti. Vitamin K2 spriječava stvaranje kalcifikata u krvnim sudovima, hrskavici i mekim tkivima, koji u najvećoj mjeri nastaju kod osoba koje kontinuirano uzimaju suplemente sa kalcijumom i vitaminom D3. Vitamin K2 je neophodan za aktivaciju proteina potrebnih za vezivanje kalcijuma i njegovo pravilno iskorištavanje – Osteokalcina i MatrixGla proteina. Ukoliko ovi proteini nisu aktivirani ne mogu vezati kalcijum. Vitamin K2 djeluje kao kofaktor procesa aktivacije – aktivirani Osteokalcin uspješno vezuje kalcij i potpuno ga ugrađuje u hidroksiapatit, neorganski matriks kosti; aktivirani MatrixGla Protein vezuje kalcij i uklanja ga iz krvnih sudova i mekih tkiva. Vitamin K2 se preporučuje svim osobama srednjeg i starijeg životnog doba, posebno ženama, za čvrste i zdrave kosti i zdrave krvne sudove.

Kalcij, magnezij, vitamini D3 i K2 djeluju sinergijski i ključni su čimbenici održavanja gustoće kostiju. Studijama je dokazano da primijenjeni zajedno pokazuju puno bolje učinke nego kad se primijenjuju zasebno.

Osteoklasti, stanice koštanog tkiva odgovorne za demineralizaciju kostiju, koje sudjeluju u otpuštanju minerala iz kostiju koje zatim tijelo koristi za razne funkcije, važni su za zdravlje kostiju, no njihovu homeostazu važno je održavati jer u slučaju hiperprodukcije dolazi do znatnije nepoželjne demineralizacije kostiju. Vitamin K2 u kombinaciji s vitaminom D3 sprječava prekomjernu proizvodnju osteoklasta, a pretpostavlja se i da potiče njihovu programiranu smrt (apoptozu). Zdravlje kostiju ovisi o koštanom proteinu osteokalcinu koji ima sposobnost vezanja minerala (primarno kalcija), a aktivnost osteokalcina ovisi o procesu karboksilacije, u kojem je vitamin K2 ključni čimbenik. Na taj način vitamin K2 uspostavlja homeostazu proteina unutar koštane strukture aktiviranjem osteokalcina koji veže kalcij i omogućava osteoblastima ugradnju kalcija u koštani matriks, čime se održava mineralna gustoća kostiju. Zbog toga su veće razine vitamina K povezane s boljom gustoćom kostiju, dok se niske razine povezuju s nastankom osteoporoze. Istraživanja pokazuju da vitamin K poboljšava zdravlje kostiju i smanjuje rizik od fraktura, posebno kod žena.

Izvori vitamina K2 nalaze se u mesu, jajima (žumanjku) i mliječnim proizvodima (punomasni sirevi). Bakterijska fermentacija hrane pogoduje povećanju količine vitamina K2. Crijevna mikroflora također sintetizira vitamin K2 u debelom crijevu, ali je sinteza nedovoljna da osigura potrebe organizma za vitaminom K2, pa ga je potrebno unositi hranom.

Nedostatak vitamina K češći je u bolestima koje dovode do malapsorpcije masti što uzrokuje i smanjenu apsorpciju vitamina K – celijakija, Chronova bolest, upalne bolesti crijeva, ulcerozni kolitis i cistična fibroza. Bolesti jetre mogu rezultirati smanjenom sintezom žučnih kiselina, što također može umanjiti apsorpciju vitamina K. Novorođenčadi koja se hrani isključivo majčinim mlijekom nedostaje vitamina K, jer ga majčino mlijeko ne sadrži u dovoljnoj količini, a u nerazvijenom probavnom sistemu djeteta još nema bakterija koje bi ga proizvodile. Stoga se vitamin K obvezno suplementira neposredno nakon poroda.

Kalcij

Kalcij je glavni gradivni blok kostiju – u kostima se nalazi 99% zaliha kalcija u tijelu, preostalih 1% nalazi se van skeleta. Kalcij u našim kostima također djeluje kao spremnik za održavanje razine kalcija u krvi, koji je potreban za zdrave živce i mišiće.

Količina kalcija koja nam je potrebna mijenja se u različitim fazama našeg života. U našim tinejdžerskim godinama potrebno je više kalcija jer kosti brzo rastu. U starijoj dobi sposobnost tijela da apsorbira kalcij opada, što je jedan od razloga zašto i starije osobe trebaju veće količine.

Preporuke za dnevni unos kalcija razlikuju se među zemljama, a studije su pokazale da čak i u zemljama s nižim preporučenim količinama mnogi ljudi ne unose dovoljno kalcija.

Preporuke Instituta za medicinu SAD-a prikazane su u tablici u nastavku.

Preporučeni dnevni unos kalcija (IOM, NAM)

Uzrast Preporučeni dnevni unos kalcija (mg/dan)
0-6 mjeseci 200
6-12 mjeseci 260
1-3 godina 700
4-8 godina 1000
9-13 godina 1300
14-18 godina 1300
19-50 godina 1000
51-70 godina Žene 1200 

Muškarci 1000

Preko 70 godina 1200

Koncentracija kalcija u plazmi se regulište kompleksnom interakcijom PTH, vitamina D i kalcitonina.

Balans kalcija (razlika između unosa i zbira svih gubitaka kalcijuma iz organizma) se mijenja tokom života. U toku djetinjstva i razvoja je pozitivan, kod odraslih je približno jedan nuli, dok starenjem postaje negativan.

Organizam ne dopušta da kalcij u krvi padne ispod donje granice normalnih vrijednosti (2,1 – 2,6 mmol/l), već će povećati njegovu količinu u krvi po cijenu gubitka kalcija iz kostiju. Pošto skelet služi kao velika zaliha kalcija, hroiničan nedostatak kalcija u organizmu može dugo  da se neprimjetno nadoknađuje iz kostiju. Ukoliko nedostatak u krvi potraje duže vrijeme, organizam povlači mnogo kalcija iz kostiju i one vremenom postaju šupljikave i podložne fakturama.

Glavnu ulogu u mineralizaciji kostiju ima kalcij, koji u obliku svojih soli čini više od polovine koštane mase. Uslijed toga, metabolizam kalcija ima veliki uticaj na kvalitet kostiju i ravnotežu procesa remodelovanja kostiju. Neosporno je da nizak unos kalcija negativno djeluje na kosti – utiče na samnjenje kvaliteta kostiju i povećanje rizika od osteoporoze.

Magnezij
Nedovoljan unos magnezija mijenja metabolizam kalcija u organizmu te uzrokuje smanjenje gustoće koštane mase. Ovaj mineral djeluje kao aktivator hormona koji je odgovoran za regulaciju razine kalcija u kostima i krvi.

Iznimno je važan je za zdravlje koštanog tkiva jer stabilizira i restrukturira formiranje i rast kostiju.

Oko 70% magnezija sadržano je u koštanom tkivu zajedno s mineralima kalcijem i fosforom, dok je ostalih 30 % uglavnom sadržano unutar naših stanica. Vrlo mala količina magnezija od ukupne vrijednosti u organizmu dostupna je u tkivnim tekućinama koje se analiziraju u sklopu laboratorijske dijagnostike. Iz tog razloga pouzdane vrijednosti magnezija sadržanog u našem tijelu, ne mogu se jednoznačno i pouzdano odrediti iz krvi, analizom seruma ili plazme. Zbog toga je važno poznavati simptome nedostatka i/ili prekomjernih vrijednosti magnezija u organizmu.

Magnezij sudjeluje u brojnim procesima u tijelu. Potreban je za  funkcionisanje živaca, mišića i više od 300 najrazličitijih enzima koje regulira kao kofaktor, pa preko njih ima važnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata, masti, nukleinskih kiselina i proteina. Dnevne potrebe za magnezijem kreću se od 300-400 mg, a brojnim kliničkim ispitivanjima pokazalo se da je doza od 375 mg optimalna. Umjetna gnojiva smanjuju sadržaj magnezija u tlu, uslijed čega su i namirnice siromašnije tim mineralom. Povećane potrebe za magnezijem javljaju se u trudnoći i dojenju, stanjima stresa i kod pojačane tjelesne aktivnosti. Žene koje uzimaju kontracepcijske lijekove i preparate s estrogenom trebaju povećati njegov unos, kao i osobe koje često konzumiraju alkohol. Najčešći klinički pokazatelji njegova nedostatka su grčevi u nogama, hiperekscitacija, tremor, slabost i bol u mišićima, a u slučaju teškog nedostatka magnezija može doći i do malignih aritmija te kome. Najčešći uzroci gubitka magnezija su diuretska terapija te hronični proljevi. Njegov nedostatak u organizmu  često je povezan s nedostatkom kalija i kalcija. Studije su pokazale da je omjer serumskog kalcija i magnezija pozitivno povezan sa BMD (Bone Mineral Density). Metabolizam i izmjena kalcija, magnezija i fosfata su vrlo usko povezani i moraju biti u stalnoj ravnoteži. Kako bi tijelo uvijek raspolagalo s njihovom optimalnom količinom i zadržalo njihove fiziološke funkcije, sustav homeostaze reguliše apsorpciju i eliminaciju kalcija, magnezija i fosfata putem gastrointestinalnog trakta i bubrežnih tubula. Najvažniji regulatori su paratireoidni hormon (PTH), 1,25-dihidroksikolekalciferol (aktivni oblik vitamina D3) i estrogen. Manjak kalcija u krvi dovodi do povećanog lučenja PTH koji potiče resorpciju kosti (oslobađanje kalcija iz kosti u krv) i sintezu 1,25-dihidroksikolekalciferola u proksimalnom tubulu bubrega koji pospješuje intestinalnu apsorpciju kalcija. Osim ulaska kalcija u enterocite iz lumena crijeva, on stimulira i transcelularni prijenos kalcija koji je bitan za njegov ulazak u kost. Magnezij je važan kod intestinalne apsorpcije kalcija kao ključan kofaktor za ATP ovisnu pumpu koja izbacuje kalcij iz enterocita u krv. Povećani unos kalcija može iscrpiti zalihe magnezija u organizmu, jer on sudjeluje u samom prijenosu kalcija iz enterocita u krv. Ako disbalans traje duže, javljaju se nuspojave nedostatka magnezija. Magnezij i kalcij moraju biti u stalnoj ravnoteži da bi se zadržali njihovi poželjni i esencijalni učinci na organizam.

Cink

Sastavni je dio koštanog sistema, pa je jako bitno uzimati ga u menopauzi jer smanjuje rizik od osteoporoze. Neophodan je za sintezu proteina, stvaranje kolagena i kostiju.

Cink je jedan od minerala u tragovima koji je potreban organizmu i sudjeluje u brojnim procesima i funkcijama. Konstitutivni je sastojak inzulina, spolnih hormona i hormona rasta te mnogih enzima. Nalazi se u kostima i mišićima, prostati, jetri, eritrocitima i leukocitima.

Pakovanje: 60 tableta

Primjena: Dvije tablete dnevno uz obrok.

Napomena: Proizvod nije namijenjen djeci mlađoj od 12 godina. Proizvod ne sadrži vještačke arome, boje i konzervanse, laktozu, kvasac i gluten. Pogodan je za vegetarijance.

Recenzije

Još nema recenzija.

Budi prvi koji će recenzirati “OSTEOADVANCE 60 TABLETA NATURES AID”

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *